Baner

Program

Glazbomat

  Za Vaše glazbene želje!
  SMS poruka na broj:
  +387 (0)63-500-077
  ili e-mail na adresu:
  radio@postaja.ba

Raspored

Info

Kontakt

  Radiopostaja Žepče
  Frekvencija 95,9 Mhz

  Adresa:
  Zagrebačka b.b.
  72230 Žepče BiH

  Telefoni:
  tel: +387 32 883 319
  fax: +387 32 883 143

  E-mail:
  radio@postaja.ba

sloga

Armani centar Žepče - akcije bez konkurencije!

Komentar: Prva enciklopedija i prvi arhitekt

Koliko znamo mi (Hrvati iz BiH) sami o sebi, a koliko drugi o nama? Bez ovog prvog, nema ni drugog. Za narod koji je pretrpio u zadnja dva rata najteže demografske udarce (gledajući u postotcima u odnosu na druga dva naroda) to je prebitno pitanje. Naravno, nije dovoljno da se o nama govori samo kroz prizmu sadašnjih sportskih zvijezda koje sve odreda nastupaju u hrvatskom dresu, ili pak umjetnicima i znanstvenicima bez kojih je nemoguće zamisliti društvenu scenu u RH, pa i šire.

Da bi pogled bio potpun potrebna je zapisana i točna povijest o ljudima i zbivanjima ili pak djela koja i danas žive i svjedoče o jednom narodu. Upravo zato raduju dva događaja koja spadaju u oblast kulture, a mogli bi kazati da svaki od njih, na svoj način, obilježava ovu 2009. godinu u BiH. Govorit ćemo o prvoj enciklopediji koja je urađena na tlu BiH, te o čovjeku koji je BiH , a osobito Sarajevo, uveo u graditeljskom smislu u okrilje zapadnog svijeta.

Četiri sveska

Hrvatski leksikografski institut BiH iz Mostara predstavio je prethodnih dana prvi svezak Hrvatske enciklopedije BiH. U svojoj građi obuhvaća sve događaje, pojave, osobe i pojmove koji tvore, prije svega hrvatsku kulturu, a jednim dijelom osobe i podatke vezane uz druge nacionalnosti. Prvi svezak sadrži članke od A do Đ ima 660 stranica i 2.121 natuknica. Na njoj je radilo preko 120 znanstvenika, od kojih je najviše iz BiH. Tako je nakon 10 godina predanog rada (sve je počelo 1999. godine kroz ideju o izdavanju leksikona Hrvata u BiH koja će u konačnici prerasti u realizaciju enciklopedije) iz tiska izišao prvi svezak. Ono što posebno svi ističu je činjenica da je riječ o povijesnom djelu – to je prvi put u povijesti BiH da se izdaje enciklopedija.

Hrvatska enciklopedija BiH, čiji je glavni urednik prof. Jakov Pehar, prvi je do sada u BiH poznati pokušaj izdavanja jedne ne samo nacionalne (hrvatske) enciklopedije, nego i prvi poznati pokušaj izdavanja ovakva djela uopće. I sve ove činjenice o ovom iznimnom znanstvenom i kulturnom pothvatu ne moraju se stavljati na pobjednički pijedestal u odnosu na druga dva naroda, već mogu biti i ozbiljan poticaj da i oni uskoro ostvare slične znanstvene poduhvate. Jer takvo što ovo podneblje treba. No i pored toga već bi i danas mogli kazati da će enciklopedija po svom sadržaju biti, što već sada mnogi ističu, i nacionalna, ali i opća enciklopedija BiH. Enciklopedija bi trebala imati ukupno četiri sveska. Iz HLI BiH naglašavaju da je do sada već urađeno oko 80 posto posla, a objavljivanje preostalih svezaka ovisit će o materijalnim prilikama. Nadamo se da tu neće nastati zastoji. U radu na stvaranju ovog kapitalnog djela Hrvatskom leksikografskom institutu pomogao je Hrvatski leksikografski zavod "Miroslav Krleža" iz Zagreba.

"U enciklopediji su osobe ne samo Hrvati kao katolici, nego i svi oni koji su na neki način pomogli i dali doprinos hrvatskom puku u BiH. Mi obaramo krivotvorenje i lažne stvari, govorimo faktografski, dokazano i argumentirano, bez ikakvih političkih primjesa i politiziranja, a ostavili smo povjesničarima da daju ocjene i procjene", kazao je glavni urednik ovog izdanja prof. Jakov Pehar dodajući da je HLI BiH, ako bude ozbiljnih kritika i propusta, spreman tiskati i dodatak. U svakom slučaju poduhvat vrijedan svake pohvale, o kojemu ćemo sigurno moći i više kazati kada bude u potpunosti kompletiran. No svakako će zauvijek ostati zapisano da je Hrvatska enciklopedija BiH prva enciklopedija u povijesti BiH.

Ispred svog vremena – Josip pl. Vancaš

Drugi dio ovog članka posvećen je široj javnosti još uvijek nedovoljno poznatom arhitekti, ali i velikom hrvatskom domoljubu Josipu Vancašu. U organizaciji HKD "Napredak" Podružnica Žepče i Katoličkog školskog centra "Don Bosco" iz Žepča 26.lipnja je održana tribina posvećena upravo njemu. Ove godine se prisjećamo 150. obljetnice od Vancaševog rođenja i ovo je zapravo prvi podsjetnik u ovoj jubilarnoj godini na Vancaševo djelo, ali i nadasve zanimljiv životni put. Predavači na tribini su bili profesorica dr. Jelena Božić s Banjalučkog sveučilišta i akademik Andrija Mutnjaković iz Zagreba.

Josip Vancaš je poznati hrvatski arhitekt koji je projektirao na stotine različitih građevina koje su u graditeljskom smislu obilježile doba Austro–Ugarske Monarhije u BiH, ali i uvele BiH u suvremene europske graditeljske tokove. Već na početku svog rada, koji ga s BiH povezuje od 1883. godine, sa samo 24 godine, Vancaš, tada još bečki student, projektira Palaču zemaljske vlada (današnje Predsjedništvo BiH) te sarajevsku katedralu. Sarajevo je mjesto u kojemu je Vancaš realizirao svoje najznačajnije građevine.

Na ovom mjestu ih je nemoguće sve nabrojati: od palača Pošte i telegrafa u Sarajevu (glavne pošta), preko Zavoda sv. Augustina (sada Glazbene akademije), sjemenište sv. Ćirila i Metoda, Crkve i samostana Kraljice Krunice, Grand hotel (sada Zavod za platni promet kraj Vječne vatre), istočnu stranu današnje Strosmajerove ulice... U Zagrebu je projektirao palaču Prve hrvatske štedionice, Hotel "Union" i zgrada Gradske štedionice u Ljubljani, Knezoškofijski zavod u Šentvidu kod Ljubljane....

Dr. Jelena Božić, koja je preko 11 godina svog znanstvenog rada posvetila djelu Josipa Vancaša, u svom iscrpnom i nadasve zanimljivom izlaganju, koje vas ne može ostaviti ravnodušnim, podsjetila nas je na život i djelo ovog arhitekte. Osobito je podcrtala njegov doprinos sakralnoj arhitekturi. Vancaš je izradio preko 240 projekata – 70 crkava, 102 stambene zgrade, 12 škola, 10 državnih i općinskih zgrada, 10 banki, 10 palača, 6 hotela…. Ali ne samo to. Bio je i vrlo uspješan glazbenik, poduzetnik, politički vrlo aktivan u životu Hrvata u BiH, gradski i zemaljski zastupnik, član Braće hrvatskog zmaja, pedagog, vrlo blizak s prvim vrhbosanskim nadbiskupom dr. Josipom Stadlerom. Iznad svega Vancaš je bio vjernik i veliki hrvatski domoljub. Začetnik je ideje o zaštiti kulturnih spomenika. U mnogo stvari išao je ispred svog vremena.

Pod pritiskom novog režima Vancaš Sarajevo napušta 1921. godine i seli se u Zagreb, nakon pokušaja da ga se sudski osudi zbog navodnog podstrekivanja napada na srpske dućane 1914. godine nakon ubojstva pretstolonasljednika Franza Ferdinanda. Cijeli taj montirani proces nije uspio zbog toga što su svi svjedoci govorili u korist jednog od najuglednijih stanovnika tadašnjeg Sarajeva. No tijekom istrage proveo je 100 dana u zatvoru. Svoju kuću u središtu grada ne prodaje već je ostavlja Savezu hrvatskih seljačkih zadruga. I to govori itekako o njemu. Vancaš je umro u Zagrebu 1932. godine. Prof. Božić, koja je apsolutno najbolja poznavateljnica djela, ali i života Josipa Vancaša, je posebno naglasila da se mora zahvaliti Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja joj je tijekom pripreme doktorskog rada o Vancašu 80–tih izišla svesrdno u susret.

Akademik Mutnjaković je istaknuo da je Vancašova obitelj iz Petrinje iako je sam Vancaš rođen, zbog namještenja njegovog oca, u Sopronu u Mađarskoj. Istaknuo je da Vancaš ujedno i prvi arhitekt koji je posta članom Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti, odnosno JAZU–a, (1929). Naglasio je da Vancaš poslao i jednu "tihu i lijepu poruku" gradnjom jedne katedrale u neogotičkom stilu koja je bila istočnije od dotada najistočnije gotičke katedrale – stoljećima ranije sagrađene u Zagrebu. Kao posebno zanimljivu činjenicu istaknuo je njegov rad na uvođenju endemske arhitekture BiH, kako ju je sam Vancaš nazvao – "bosanskog sloga" (stila).

Ostaje pomalo gorak okus da se ovom velikom arhitekti, vrhunskom intelektualcu i hrvatskom domoljubu i danas premalo zna. Po njemu nisu nazvane, izuzev jedne sarajevske, ulice u bh. gradovima, odnosno škole ili znanstvene ustanove. A Josip plemeniti Vancaš je to svakako zaslužio. Možda se nešto promijeni u ovoj njegovoj jubilarnoj godini ili bar u bliskoj budućnosti.

napredak promet 2

gif reklama knjizara 2018

reklama-postaja03

duga radio_postaja.jpg