Baner

Program

Glazbomat

  Za Vaše glazbene želje!
  SMS poruka na broj:
  +387 (0)63-286-251
  ili e-mail na adresu:
  radio@postaja.ba

Raspored

Info

Kontakt

  Radiopostaja Žepče
  Frekvencija 95,9 Mhz

  Adresa:
  Zagrebačka b.b.
  72230 Žepče BiH

  Telefoni:
  tel: +387 32 883 319
  fax: +387 32 883 143

  E-mail:
  radio@postaja.ba

NOVO : Armani Trade akcijski katalog od 5. do 19.8.2019. NOVO

Armani akcije_nez_konkurencije

Božo Ljubić: Drugi neće određivati tko je ‘podoban’ Hrvat

c_525_350_0_0___images_stories_bozo_ljubic.jpegMostar - Desetomjesečno razdoblje u BiH obilježila je kronična napetost i povremene ozbiljnije komplikacije u odnosima triju naroda i dominantnih političkih struktura. Nešto slabijeg intenziteta, i to u povremenim fazama dječjih bolesti bili su odnosi unutar bloka hrvatskih stranaka, ponajprije iz dva HDZ-a. Liječnik u politici, čelnik HDZ-a 1990 i Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić s dozom optimizma najavljuje za Večernji list predstojeće političke procese u zemlji ističući da nema većih problema u odnosima hrvatskih stranaka.

 

U petak ste održali sastanak s dužnosnicima HDZ-a BiH, jeste li reafirmirali sporazum dviju stranaka?

- Pitanje implicira kao da je sporazum bio doveden u pitanje. Ne, sporazum nema alternative. Naime, ovdje se više ne radi o sporazumu dviju stranaka, nego o nacionalnom projektu koji ima daleko širu i dalekosežniju dimenziju od uspostave vlasti nakon izbora. Zahvaljujući ovom sporazumu mi danas imamo Hrvatski narodni sabor BiH, Glavno vijeće HNS-a. U ovaj projekt se aktivno uključuje i kulturna i duhovna vertikala Hrvata u BiH, hrvatska dijaspora iz Amerike i Europe. Zasjedanja HNS-a i Glavnoga vijeća se pažljivo prate i analiziraju od najvažnijih čimbenika međunarodne zajednice. Mi smo zapravo za vrijeme ovog susreta o kojem govorite analizirali realizaciju zajedničkih ciljeva iz sporazuma, ali smo se dotaknuli i određenih problema u realizaciji posebice na nižim razinama. Nije nikakva tajna i ništa čudno da svim ljudima, ni iz ove dvije stranke još uvijek nije jasna suština i dubina ovog projekta i stoga ga treba kapilarno proširiti da bi bio razumljiv i provođen na pravi način. Da ovaj projekt nema alternativnu, govore poruke iz svijeta.

Koje, na što mislite?

- Ovdje ću citirati samo dio pisma koje je ovih dana stiglo na moju adresu iz Amerike, a vezano za aktivnosti NFCA, posebice za sastanke koje su bivši predsjednici ove krovne asocijacije hrvatskih Amerikanaca Steven Rukavina i John Kraljic imali zadnjih dana u State Departementu i Kongresu SAD-a vezano za hrvatsku stvar u BiH. Citiram: “Gospodin S. R. je nekoliko puta naglasio da je jedini put koji može dovesti do poboljšanja statusa Hrvata u BiH zajedničko djelovanje kroz Hrvatski narodni sabor. Ne bi se smjelo dogoditi da se aktivnosti Sabora kao najvažnije organizacije hrvatskog naroda u BiH umrtve ili da dođe do razjedinjenja. Smatra da Hrvati u BiH moraju biti jedinstveni i složni te da je po svaku cijenu potrebno izbjeći komadanje, dijeljenje i neslogu. Hrvati BiH kroz HNS moraju iskristalizirati stavove, ostvariti zajedničke ciljeve i na njima zajednički raditi, pri čemu stranačke i osobne interese moraju u potpunosti podrediti zajedničkom cilju. Zajedništvo HNS-a se ni po koju cijenu ne smije razbiti.“ To kaže Amerikanac s hrvatskim korijenima (i to ne iz BiH). Što bi trebao netko od nas činiti osim ovog što radimo!?

Moglo se čuti da Vam se u stranci zamjeralo da imate preveliko povjerenje prema Čoviću. Je li se to pokazalo kao dobra ili loša stvar?

-Ako nema međusobnog povjerenja, nikakvi paragrafi, pečati ili jamstva vam ne mogu pomoći da surađujete na realizaciji zajedničkih ciljeva. Konačno, lakše mi je vjerovati nego sumnjati. U konačnici sve izađe na vidjelo. Kad se pojavi neko pitanje ili dvojba, izravno komuniciramo. Neka takva pitanja smo npr. raspravili i na ovom sastanku.

Ipak još uvijek nije ispoštovano što ste dogovorili Čović i Vi. Prije svega, govorim oko HBŽ-a gdje bi vama trebala pripasti premijerska pozicija. Javnost očekuje odgovore zašto ne uspostavite vlast u HBŽ-u. Tamo nema platformaša, ili možda ima?

- Nema opravdanja zašto još nemamo vladu u HB županiji. Dio odgovornosti sigurno snosimo i Čović i ja, ali to je prvenstveno „lokalna priča“. Međutim, to se ne može tolerirati, to ne može biti lokalna stvar! Funkcioniranje vlasti u HB županiji nije stvar bilo kojeg lidera ili osobe, niti dva županijska odbora, čak ni svih žitelja ove županije. HB županija zauzima 25% teritorija Federacije BiH. Ima strateški položaj i značaj za hrvatski narod u cjelini. Ratne operacije HVO-a i HV-a na ovom području su omogućile Oluju. Nedavno sam sudjelovao na misi na kojoj su, uz nazočnost varaždinskog biskupa Mrzljaka i banjolučkog biskupa Komarice i više svećenika, komemorirane žrtve ovih vojnih operacija u mjestu Rujani. Na kamenim pločama na zidovima spomen-kapele nalaze se imena poginulih iz svih hrvatskih područja u BiH i skoro svih regija Hrvatske. Zar treba jača poruka o kako važnom teritoriju se radi? Ovo je izbjeglička i povratnička županija iz koje Hrvati još uvijek iseljavaju. Nužno je žurno formiranje vlasti. Istina je da međustranački sporazum dva HDZ-a predviđa da mjesto premijera u jednoj od četiri većinske hrvatske županije pripada HDZ-u 1990. Istina, naš usmeni dogovor predviđa da to jest HB županija i ja očekujem da se to realizira. Ja bih, međutim, upravo zbog važnosti ove županije pošao i korak dalje i predložio da se s hrvatske strane uspostavi tzv. koncentracijska vlada u kojoj bi sudjelovale i ostale ili bar još neke hrvatske stranke. Naravno, okosnica vlasti trebaju biti HDZ 1990 i HDZ BiH jer bez dogovora ove dvije stranke vladu ne bi trebalo, a nije moguće ni matematički uspostaviti.

Jesu li točna medijska nagađanja da unutar stranke postoji struja koja podržava gosp. Raguža i koja smatra da bi on trebao biti kandidat za mandatara za Vijeće ministara. Je li takva rasprava vođena na nedavnoj sjednici stranačkog Predsjedništva?

- Ne. Niti postoji takva struja niti je takva rasprava vođena na Predsjedništvu. No, ponekad se može čuti da bi za stranku bilo bolje kada bi predsjedatelj Vijeća ministara bio iz HDZ-a 1990. Međutim, međustranački sporazum koji smo potpisali Čović i ja, a koji su svojim potpisima potvrdili i svi članovi kolegija Predsjedništva HDZ-a 1990 (zamjenik, potpredsjednici i glavni tajnik) predviđa da mjesto predsjedatelja Vijeća ministara pripada HDZ-u BiH. Konačno, ako nas sporazum vodi bliže ostvarenju strateških nacionalnih ciljeva, zar je važno iz koje je stranke ili koja je osoba na čelu Vijeća ministara pod uvjetom da je kompetentna i da je prijedlog stranaka koje nose većinsku hrvatski legitimitet.

Krajem kolovoza biste se Vi, kao i gospoda Dodik i Bosić, trebali uključiti u razgovore o Vijeću ministara. Kakva su očekivanja, jeste li optimistični oko mogućnosti skorog dogovora?

- Za sada nemam niti jednog argumenta za optimizam, ali se nadam da ćemo krajem rujna imati uspostavljeno Vijeće ministara. Ono što me čini opreznim optimistom jest uvjerenje da su ipak povjerenje na ovim izborima dobile odgovorne politike, a ne politički hazarderi i avanturisti (iako neka politička stajališta sugeriraju i suprotno). Prva stvar oko koje treba postići konsenzus jesu načela na kojim BiH može funkcionirati i opstati. Osnovno načelo je: ravnopravna pozicija tri konstitutivna naroda. Druga dva načela su funkcionalne institucije i poštivanje manjinskih i individualnih prava. Nažalost, u zadnje vrijeme, kod nekih u BiH, ali i međunarodnoj zajednici, ovo osnovno načelo se pokušava relativizirati. Tako se problem diskriminacije nacionalnih manjina prikazuje kao glavni problem Bosne i Hercegovine. On postoji, međutim diskriminacija nacionalnih manjina je samo metastaza osnovnog problema neriješenog nacionalnog pitanja koja uključuje diskriminaciju čitavih naroda, kao što je slučaj s Hrvatima.

- Platformaši ponavljaju da će procijeniti je li podoban kandidat kojega Hrvati predlože. Hoćete li pristati na takve ucjene i može li se na taj način dobiti Vijeće ministara?

- Naravno da nećemo na to pristati.

Od pat-pozicije i naizgled nepomirljivih krajnosti, ipak se nazire nova većina. Mislite li da je u ovome slučaju pobijedila platforma ili principi koje zagovaraju dvije hrvatske stranke?

- Za djelotvornu i učinkovitu vlast najbolja bi bila parlamentarna većina koja bi uključivala većinski izborni legitimitet sva tri naroda i oba entiteta, a to je sadržano u tri već uspostavljena bloka: SDP/SDA, SNSD/SDS i HDZ BiH/HDZ 1990. Tu još jedino postoji jedan mali problem što SDP, navodno, ne pristaje na formulu 2+2+2, zato ja predlažem formulu 2+2+(1+1) i stvar riješena. Za mene nema dvojbe - platforma ili principi. Poraz principa bi bio poraz i početak kraja Bosne i Hercegovine kao stabilne države.

Kako gledate na najave da bi dva HDZ-a sa SDP-om i SDA trebali sastaviti vlade u HNŽ-u i HBŽ-u, jeste li zadovoljni takvim ishodom budući da su ove stranke na ‘suprotnim’ stranama u Federaciji?

- Ja zagovaram kompatibilne parlamentarne većine na svim razinama gdje je to moguće. Uvjeren sam da će vrlo brzo doći do rekonstrukcije izvršne vlasti u Federaciji. Bilo bi dobro da se to dogodi istodobno s formiranjem i državne i županijske vlasti. Međutim, formiranje vlasti u ove dvije županije i na razini države od stranaka spomenutih u vašem pitanju učinio bi proces rekonstrukcije izvršne vlasti u FBiH logičnim i neminovnim korakom.

U političkim kuloarima spominje se da bi se dogovorom o Vijeću ministara trebalo otvoriti pitanje rekonstrukcije federalne vlasti. Je li takvo što po Vama realno i biste li sada bili spremni na bilo kakvu trgovinu hrvatskim pozicijama?

- Nikada neću pristati da se razgovori o formiranju vlasti u entitetu ili državi svedu na dogovore o raspodjeli hrvatskih pozicija. Pravo je svakog konstitutivnog naroda da u vlasti bude zastupljen po svojim legitimno izabranim predstavnicima.

Mislite li da OHR neće zauvijek ostati pri ocjeni da je aktualna vlast u FBiH legalna, iako su javnost i pravni stručnjaci uvjereni u suprotno?

- Uvjeren sam da je OHR-u otpočetka jasno da vlast nije legalno uspostavljena. Međutim, oni su svoje odluke bazirali na političkim premisama i logici koja politički oportunizam stavlja ispred logike zakona i principa pravednosti, pravdajući to logikom korisnosti.

Kako ocjenjujete poteze platformaša, prije svega oko nelegalnih smjena i što njihove odluke generiraju?

- To što radi ova vlast u Federaciji predvođena SDP-om i SDA je nepoznato suvremenoj demokratskoj praksi. Oni su već zamijenili preko 250 legalno izabranih čelnika agencija, institucija ili javnih poduzeća, često na sredini mandata, bez javnih natječaja, komisija za izbor itd. (Prošloj Vladi je za to trebao čitav mandat od 4 godine). To ne samo da nije zakonito već je politički anakrono, štetno za te institucije i neodgovorno. Kadrovi koji se postavljaju na mjesta smijenjenih osoba nemaju ni elementarne kompetencije, a kamoli referencije ili iskustvo da rukovode ili nadziru te institucije. Tužbe koje je već pokrenulo na desetke nezakonito smijenjenih osoba će u konačnici, kada dođu na naplatu, ovu Federaciju koštati milijune KM. Pravda će biti zadovoljena samo ako kaznenu i materijalnu odgovornost za to snose dužnosnici ove vlasti, a ne građani.

U dijelu hrvatske javnosti očekivao se ‘žešći’ odgovor hrvatskog bloka. Mislite li da je ono što čini HNS dovoljno kako bi se čulo da su Hrvati diskriminirani?

- Mislim da je odgovor hrvatske politike kroz HNS i Glavno vijeće upravo onakav kakav treba i može biti u ovom trenutku. Koja bi korist bila od buke ili prosvjeda od nekoliko dana. Toga smo se nagledali povodom raznih akcija radnika propalih poduzeća ili različitih udruženja. Mi smo već pri kraju institucionalnog strukturiranja tijela HNS-a. Pogledajte sastav odjela GV-a i bit će vam jasno koji je potencijal ove institucije i on će, naravno, biti korišten ovisno o prilikama i potrebama. Već u startu smo se osvjedočili koliki je potencijal naših ljudi u inozemstvu mobiliziran samim osnivanjem Odjela za međunarodnu suradnju u čijem je sastavu Pododjel za iseljeništvo. Aktivnosti Odjela za znanost i obrazovanje su nas približili osnivanju HAZU-a BiH i Zavoda za školstvo na hrvatskom jeziku, Odjel za ustavnopravna pitanja će u predstojećem razdoblju imati izuzetno važnu ulogu kada se budu utvrđivali nacrti amandmana na Ustav i Izborni zakon. Dosljednost, mudrost i strpljenje je ono što nam treba.

Nedavno je bio zapažen Vaš istup u Parlamentu da zbog mentalnog zdravlja ne pratite jedan stranački medijski servis. Ali što Vi i kolege iz HDZ BiH činite da Hrvati dobiju svoj prozor u svijet?

-Nedavna rasprava u PS BiH, koju u pitanju spominjete, pokazala je da je projekt reforme javnih elektroničkih medija neuspio. Nemogućnost uspostave Korporacije, politički kontrolirani mediji od dominirajućih političkih elita, neprofesionalizam, diskriminacija čitavih naroda kao što je slučaj s Hrvatima, pokazuje da se kroz javne elektroničke medije zapravo zrcale sve slabosti i nelogičnosti ovog političkog sustava i potreba za suštinskom reformom Ustava, a onda i javnih medija. Naravno, dok se to ne dogodi, možemo i moramo učiniti više i na tome već radimo kroz Vijeće ministara i PS BiH. Kao što je poznato, dok sam bio ministar komunikacija formirao sam ekspertne timove koji su uradili elaborat o uspostavi kanala na hrvatskom jeziku. Ovaj elaborat je spreman da se nađe na raspravi na Vijeću ministara… GV je dao nalog Odjelu za kulturu, medije da pristupi izradi strategije informiranja na hrvatskom jeziku u BiH.

HNS i Glavno vijeće nedavno su istaknuli velike planove oko otvaranja lobističkih ureda u svijetu, pokretanju HAZU-a. Ima li novca za takve projekte i hoće li ostati samo zapisani kao ideja?

- Potreba postoji, novca ima, samo treba naći odgovarajuću organizacijsku formu da se taj novac prikupi i na transparentan i zakonit način utroši. Na tome se već radi. Imamo već obećanja od hrvatske dijaspore iz SAD-a da bi oni mogli značajno doprinijeti financiranju Ureda u Washingtonu, imamo kontakte s izuzetno organiziranom i brojnom dijasporom u SR Njemačkoj. EU, pored zajednice država, Europu vidi i kao Europu regija i već sada malo koja od regija nema svoj ured u Bruxellesu, uključujući i regije i županije iz zemalja članica EU-a. Planiramo u Bruxellesu otvoriti Međužupanijski ured koji bi zajednički financirale županije s hrvatskom većinom iz proračuna.

Je li HDZ 1990 izgubio identitet kao stranka otkako ste u savezu s HDZ-om BiH. U razgovoru s ljudima iz HSP-a otvoreno poručuju da će zauzeti vaš politički prostor?

- Neka se drugi ne brinu za nas, neka paze da sačuvaju svoj prostor ako ga već nisu izgubili za sva vremena. Nevjerojatno je da je, punih 10 mjeseci, HDZ 1990 na udaru medija iz Sarajeva, jednog dnevnog lista i portala pod kontrolom HSP-a, iz Hercegovine zato što „neće“ u vlast. Ovo „neće“ pod navodnicima. Mi hoćemo u vlast i mi ćemo to biti, ali ne pod njihovim, neprincipijelnim i za Hrvate štetnim uvjetima. A što se tiče identiteta HDZ-a ‘90, neka se članovi i prijatelji ne brinu. Identitet se brani kvalitetom, dosljednošću i vjerodostojnošću, a HDZ 1990 je tu ispred svih.Za gubitak identiteta u projektu suradnje s drugim i drukčijim brinu se samo oni koji nisu sigurni u sebe, oni koji svoj identitet grade na protivniku pa ako njega jasno ne vide, onda to vide kao gubitak svog identiteta. Nijedan naš član ne treba strahovati da će izgubiti glas sutra na izborima ako je u svojoj sredini poznat kao etična i moralna osoba, ako se pokazao do sada kao sposoban u svojoj profesiji ili političkom djelovanju. Spremnost na suradnju u interesu svoje općine, županije i hrvatskog naroda može mu biti samom preporuka kod birača.

 

RPŽ UŽIVO

Duga ideal_baner_2019_2

reklama-postaja03